Resavska
pećina se nalazi u okolini Despotovca, na obodu Divljakovačkog
polja, odakle i potiče raniji naziv divljakovačcka pećina.
Udaljen je 21 kilometar od Despotovca i do nje vodi asfaltni
put kanjonom reke Resave.
1962.
godine su počela speleološka istraživanja Resavske pećine,
a 1972. godine je uređena za turističke posete. Pećina
je prostrata na tri nivoa, ispretpletana je nizom kanala
i dvorana od kojih su najznačajnije: Dvorana kipova,
Bobanova, Blatna i naročito Kristalna dvorana. Resavska
pećina je jedna od najposećenijih od svih pećina u Srbiji.
Za turističke posete su samo delovi prvog i drugog sprata
(nivoa), dok najnižim nivoom protiče voda.
Ukupna
dužina svih kanala Resavske pećine, koji su do sada istraženi
iznosi 2830 metara, a dužina turističke staze 960 metara.
Obilazak pećine uz prisustvo stručnih vodiča traje 40
minuta.
Resavska
pećina je vrlo bogata pećinskim nakitom, raznovrsnih
oblika i boja. Ukrašena je pećinskim nakitom - stalaktitima
(stubovi koji vise sa tavanice), stalagmitima (stubovi
koji se dižu od podova prema tavanici) i mnogim figurama
različitih oblika, koji se prelivaju u duginim bojama.
Temperatura
vazduha u Resavskoj pećini iznosi 14 stepeni, a relativna
vlažnost vazduha od 75 do 80%.
Resavska
pećina pruža izvanredne uslove za razvoj izletničko rekreativnog
turizma. Lepotom pećinskog nakita, pretstavlja atraktivnost
za posetioce, kao i za brojne đačke ekskurzije i turiste
u tranzitu.
|
Vodopad prskalo - Nekudovo |
|
Vodopad prskalo - Nekudovo |
|
Uviralo - Nekudovo |
Pružio
se kraj Morave leno kao mačka ljubičasto plava,
sunce zlatno u sumrake sneno iza njega odlazi da
spava.
Peđa Trajković
Morava
Sve
kapi kiše, pahulje snegova sve potoke srpskih bregova svu muku seljačkog znoja, nosi sa sobom Morava moja.
Istorija
naša plovi tom vodom naš ponos, sve težnje za slobodom, damari srca našeg kroz nju biju i život liju u Srbiju.
Peđa Trajković